Doba podjela

Diljem svijeta grade se novi zidovi. Ponovno jačaju nacionalistički pokreti i politika identiteta. U posljednjih desetak godina podignute su tisuće kilometara zidova koji iznova oblikuju naš politički krajobraz. Današnji svijet podijeljen je na mnogo načina: rasno, vjerski, politički, materijalno. U Europi pukotine iz prošlog desetljeća ne prijete samo europskom jedinstvu nego, u nekim zemljama, i samoj liberalnoj demokraciji. Kina se suočava s podjelama između bogatih i siromašnih koje je toj zemlji donio kapitalizam, a jednako tako vatrozidom se štititi od utjecaja sa Zapada – i to je ono što će definirati njezinu budućnost. Sjedinjene Američke Države zidom na granici s Meksikom, čiju je izgradnju zagovarao bivši predsjednik Trump, pokušale bi zaustaviti migrantski val s juga, što korijene ima u strahu mnogih Amerikanaca od promjene demografskog stanja u SAD-u. Kako bismo shvatili današnja zbivanja u svijetu, trebamo shvatiti i ono što nas je dijelilo u prošlosti i što nas dijeli danas. Razmatrajući situaciju u Kini, SAD-u, Izraelu i Palestini, na Bliskom istoku, Indijskom potkontinentu, u Africi, Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu, Tim Marshall, ugledni britanski geopolitički novinar i stručnjak za diplomatska pitanja, detaljno i odvažno analizira slijed povijesnih pogrešaka koje će u nadolazećim godinama promijeniti svijet. U svijetu je oduvijek bilo zidova, od Kineskoga i Hadrijanova do Berlinskoga zida. I dok se nekoć cijela zajednica povlačila iza zidina da se zaštiti od prijetnji, danas iza njih trajno boravi tek manjina. Trend življenja u ograđenim zajednicama ponovno se počeo javljati tijekom 20. stoljeća i otad priča napreduje; u 21. stoljeću podignute su tisuće kilometara zidova i ograda. Najmanje 65 svjetskih zemalja podiglo je barijere duž svojih granica, a pola od onih nastalih nakon Drugoga svjetskog rata izgrađeno je u posljednja dva desetljeća. Za nekoliko bi godina samo u Europi moglo biti više kilometara zidova nego na vrhuncu Hladnoga rata; započelo je odjeljivanjem Grčke i Makedonije, Makedonije i Srbije, Srbije i Mađarske, a zatim su druge zemlje nastavile niz: Slovenija se počela ograđivati na granici s Hrvatskom, Austrijanci su zagradili Sloveniju, Švedska je postavila barijere na granici s Danskom kako bi zaustavila imigrante, a Estonija, Latvija i Litva na granici s Rusijom grade obrambene utvrde. Ti nam zidovi mnogo govore o međunarodnoj politici, ali i o dubljim podjelama i nestabilnostima u samoj strukturi Europske unije i njezinih brojnih nacija.